Tretman depresije neurofeedback metodom


Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) iz  2001 godine depresivni poremećaj je bio na četvrtom mjestu po učestalosti u opštoj populaciji.
WHO predviđa  da će 2020 godine depresija postati drugi zdravstveni problem u svijetu a vodeći kod ženske populacije.
U razvijenim zemljama kontinuirano raste broj oboljelih ( 20 % žena i 10 % muškaraca će razviti bar jednu depresivnu epizodu tokom života ( Maj i Sartorius 1999).
Istraživanja dalje pokazuju da 3-4% populacije boluje od težih i 2% od blažih oblika depresije.
Za našu zemlju nemamo tačne podatke koliki je taj procenat.

Liječenje depresije je dugotajan proces, koji se zasniva na individualom pristupu svakom pacijentu a uključuje psihoterapiju, psihosocijalne postupke,evaluaciju, farmakoterapiju (antidepresive).  Zadnjih dvadeset godina za liječenje depresivnih poremećaja koristi se i neurofeedback metoda.
U literaturi postoje opisani deseci prikaza slučaja tretmana depresije neurofeedbac metodom. ( Baehr Rosenfeld i Baehr 1997,  Baehr i Earnest 1999, Hammond 2001, Putnam 2001, Walker, Lawson i Kozlowski 2007; Cheon i sar. 2016;Escolano i sar. 2014;   ).
Dias i van Deusen 2011 godine su napravili pregled dotadašnjih prikaza slučaja te uveli svoj neurofeedback protokol.
Ovi autori su imali cilj  utvrditi pozitivne učinke ove metode kao i postavljanje adekvatnih protokola.
Kako je neurofeedback nova metoda kod tretmana različitih poremećaja pa tako i depresije ona pokazuje dobre i ohrabrujuče rezultate. Neurofeedback nije  zamjenska terapija kod ovih stanja već više komplementarna. Treba napomenuti da pacijent koji koristi neku vrstu terapije istu nastavlja i u toku tretmana te je eventualno isključuje ili umanjuje dozu samo u konsultaciji sa svojim neuropsihijatrom, 
Neurofeedback je naučno dokazan metod koji poboljšava funkcionisanje mozga pa tako i kod depresivnih poremećaja dovodi do značajnog poboljšanja simptoma.
Reference:
1.Baehr, E., Rosenfeld, J. P., Baehr, R., Earnest, C. (1999). Clinical use of an alfa asymmetry neurofeedback protocol in the treatment of mood disorders. In J.R. Evans i A. Abarbanel (Eds.). Introduction to Quantitative EEG and Neurofeedback, San Diego: Academic Press 
2. Maj, M., Sartorius, N. (1999). Depressive Disorders. Chichester: John Wiley & Sons.
3. Hammond, D. C. (2005). Neurofeedback Treatment of Depression and Anxiety. Journal of Adult Development, 12, 131-137.
4. Putnam, J. A. (2001). EEG Biofeedback on a Female Stroke Patient with Depression: A Case Study. Journal of Neurotherapy, 5, 27-38.
5. Walker, J. E., Lawson, R., Kozlowski, G. (2007). Current status of QEEG and neurofeedback in the treatment of depression. Chapter in J. R. Evans (Ed.), Handbook of Neurofeedback. Binghampton, NY: Haworth Medical Press, 341-351.
6. Cheon, E. J., Koo, B. H., Choi, J. H. (2015). The Efficacy of Neurofeedback in Patients with Major Depressive Disorder: An Open Labeled Prospective Study. Applied Psychophysiology and Biofeedback, 41, 103-110
7. World Health Organization. (2001). The World health report 2001 - Mental health: new understanding, new hope. Geneva: World Health Organization.

Comments