Prema UK medicinskom istraživaču Franku M.C. Besag, oko 20% ljudi sa ASD je u opasnosti od epileptičnih napada (na osnovu prethodnih kriterijuma autizma), a rizik od ASD-a kod onih sa epilepsijom je također visok od oko 20% (na osnovu nedavnih epidemioloških istraživanja). U međuvremenu, podaci sugeriraju da u Sjedinjenim Državama oko jedne trećine djece iz autostičnog spektra takođe će imati epilepsiju, ali samo 4-5% djece sa epilepsijom će imati ASD.
Da li autizam uzrokuje epilepsiju ili može li epilepsija uzrokovati autizam?
Napadi su najčešća neurološka komplikacija u ASD, a studije pokazuju da djeca sa autizmom imaju malo veću vjerovatnoća da će imati i epilepsiju. Međutim, istraživanja ne nude dokaze da autizam može uzrokovati epilepsiju, a također se čini da je epilepsija rijetko uzrok autizma. Umjesto toga, vjeruje se da je istovremena pojava epilepsije i autizma vjerovatno rezultat osnovnih faktora koji predisponiraju za oba stanja, uključujući genetske faktore i faktore okoline.
Koja su djeca s autizmom sklonija napadima?
Čini se da je kod djece s autizmom intelektualna ometenost faktor visokog rizika za razvoj epilepsije. Procjenjuje se da je rizik od 8% za one bez intelektualnih poteškoća i čak 20% za one sa intelektualnim invaliditetom.
Postoje i različiti genetski poremećaji povezani i s autizmom i s napadima. Faktori rizika uključuju dijagnozu fragilnog x hromozoma, Angelmanovog sindroma ili Prader-Willijevog sindroma, između ostalih stanja. U međuvremenu, stanja kao što su poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD), anksioznost i poremećaji spavanja česta su i kod epilepsije i kod ASD-a.
Stoga je važno napomenuti da autistična djeca koja imaju jednu ili više od gore navedenih dijagnoza mogu imati veću vjerovatnoću da razviju napade, te bi zbog toga njihovi roditelji trebali biti na oprezu.
Koje vrste napada imaju djeca sa autizmom?
Ne postoji jedna vrsta napada koja je jasno povezana s autizmom. Međutim, među vrstama napada vrijednih pažnje su fokalni početak oslabljene svijesti (kompleksni parcijalni), odsutnost, toničko-klonički i atonički napadi, između ostalih. Neki napadi se mogu lako kontrolisati, ali drugi su teži. Smatra se da postoji veća stopa smrtnosti i stopa bolesti povezanih s napadima kod ASD-a.
Roditelji djece s autizmom trebaju tražiti znakove napada. Prema Tasleema Khan, MD, roditelji koji su zabrinuti da bi njihovo dijete s autizmom moglo razviti napade trebaju obratiti pažnju na sljedeće znakove upozorenja:
• Epizode buljenja—mogući znak odsutnosti ili atipičnih napada odsutnosti
• Ukočenost—mogući znak toničnih napada
• Ritmično drhtanje ili trzanje—može biti znak fokalne svijesti/jednostavnih parcijalnih napada
• Gubitak pažnje—mogući znak odsutnosti ili fokalne oslabljene svijesti/kompleksnih parcijalnih napada
Kako pomoći djetetu ukoliko ima napade?
Vidjeti svoje dijete kako doživljava epi napad može biti zastrašujuće. Međutim, važno je ostatismirien i zapamtiti da postoje načini na koje možete kontrolirati simptome. U trenutku napada najbitnije je ostati smiren. ukloniti sve predmete iz okoline djeteta na koje bi se moglo ozlijediti, (skinuti naočale). Kada se završi napad položiti dijete na bok, staviti jastuk ili neki drugi mekani predmet pod glavu ukoliko ste u prilici ne pokušavati na silu otvoriti usta dok traje napad.
Opcije liječenja uključuju antiepileptike ili alternativu terapije kao što su ketogena dijeta i stimulacija nerva vagusa.
Od dijagnostike koja bi mogla ukazati na postojanje epileptičnih žarišta su magnetna rezonanca (MRI) gdje se skeniranjem također može identificirati rane abnormalnosti bijele tvari kao i EEG.
Sve vezano za epilepsiju roditelj treba iskomunicirati s neurologom (epileptologom) koji će odrediti th te istu ne mijenjati na svoju ruku već isključivo uz konsultaciju s ljekarom.
Ono što roditelji mogu sprovoditi određeni bezbjednosni postupci kao što je pomicanje raznih predmeta od njega/nje, spavaću sobu ili prostor za igru kako biste izbjegli ozljede, okretanje dijete na njegovoj/njenoj strani kako bi se spriječilo gušenje i osiguralo ništa ne blokira njegovo/njeno grlo.
Reference:
Besag, F. M. (2017). Epilepsy in patients with autism: risks and treatment challenges. Neuropsychiatric diseaseand treatment, 14, 1–10. https://doi.org/10.2147/NDT. S120509
Khan, T. (2017). Epilepsy and Autism: Is There a Relationship? Epilepsy Foundation: End Epilepsy Together. https:// www.epilepsy.com/article/2017/3/epilepsy-and-autism- there-relationship
Venkat, A. (2016). The Complex Relationship Between Autism Spectrum Disorders and Epilepsy. Epilepsy
Foundation: End Epilepsy Together. https://www. epilepsy.com/living-epilepsy/epilepsy-and/professional- health-care-providers/joint-content-partnership- aes-10
Schweizerische Epilepsie-Liga Seefeldstrasse 84 CH-8008 Zürich.
Comments
Post a Comment