Safe and Sound Protocol (SSP) je 15 satna slušna intervencija. Razvio ga je dr. Stephen Porges, međunarodno poznati istraživač traume i neuronaučnik, na osnovu njegove Polivagalne teorije. SSP je najmodernija intervencija, razvijena za smanjenje simptoma mentalnog zdravlja povezanih s odgovorom vagusnog živca preopterećenom.
Nervni sistem je osjetljiv na zvukove kako bi pomogao u prepoznavanju i reagovanju na sigurnost i opasnost u okruženju. Zvukovi mogu promijeniti regulaciju autonomnog nervnog sistema koji je uključen u reakcije na stres. Intervencija koristi posebno filtriranu muziku koja pomaže u regulaciji nervnog sistema resetiranjem autonomnog funkcionisanja. Naša sposobnost da čujemo i podesimo cijeli raspon frekvencija održava sposobnost tijela da bude na oprezu ili da ostane smireno i društveno angažirano u prisustvu drugih. Mirna stanja su potrebna za učenje, razvoj, odnose i održavanje raspoloženja.
KAKO TO RADI?
Kada se naš nervni sistem osjeća bezbjedno, on radi u režimu „društvenog angažmana“ i „veze“. Kada nervni sistem osjeti opasnost, on se aktivira i prelazi u stanje "borbe-bijeg" (simpatično) ili "zamrzavanja" (dorzalni vagal). Ovaj sistem je prvobitno evoluirao kako bi nam pomogao da brzo odgovorimo u situaciji preživljavanja kako bismo se borili ili pobjegli od predatora. Ako bijeg nije bio moguć, sistem nas je uputio da se „zamrznemo“. Osim ako nismo u životnoj opasnosti, ovi odgovori nam nisu od pomoći u modernom svijetu. Međutim, naši sistemi nisu u stanju prepoznati jesu li ovi autonomni odgovori zdravi ili nezdravi za nas. Nervni sistem samo reaguje.
Trauma/stres: Za mnoge ljude, nervni sistem nije u stanju da lako izađe iz ovog aktiviranog stanja nakon što stres ili opasnost prođu, a odbrambeni odgovor nervnog sistema može biti hronično „uključen“. Kada je aktiviran odbrambeni odgovor, on ne može podržati mirno društveno angažovanje. Društveni angažman je naša povezanost s drugima, naši odnosi i naša sposobnost da se osjećamo sigurno s drugima. Ako je naš sistem hronično aktiviran i stalno pod „crvenom uzbunom“ za opasnost, to će uticati na naše odnose, fokus, raspoloženje, nivo stresa, zdravlje i dobrobit.
Preosjetljivost: Kod ljudi sa senzornom preosjetljivošću, ova aktivacija nervnog sistema otežava isključivanje dodatne stimulacije i razlikovanje znakova sigurnosti i opasnosti. Svaka stimulacija može se osjećati neodoljivo kada je sistem već aktiviran, čak i dobra iskustva za koja znamo da su pozitivna.
Autizam: Za one sa simptomima autizma, može postojati autonomna neravnoteža prema odgovorima više simpatičkog („nabijenog“) nervnog sistema od parasimpatičkih („mirno/smirenih“) odgovora. Studije su pokazale da SSP može pomoći osobama s autizmom ili preosjetljivošću da se "isključe" tako da se osjećaju smirenije, sposobnije da komuniciraju i reaguju, te manje aktivirani ili napunjeni.
Ljudsko uho i nervni sistem su posebno osjetljivi na zvukove ljudskih glasova, dajući ljudima mogućnost da paze na govor, čak i u prisustvu glasnijih zvukova koji su niži ili viši od ljudskih glasova. (Ako ste ikada bili u bučnoj prostoriji i odjednom primijetili da neko izgovara vaše ime u razgovoru za koji niste znali da ga slušate, vi to razumijete).
Radoznala djeca: Zašto nam pucaju uši?
Kada se mišići srednjeg uha kontrahiraju, ljudsko uho je „podešeno“ da detektuje zvukove govora i pridaje manje pažnje drugim zvučnim frekvencijama. U našoj evolucijskoj istoriji, tihi zvukovi su često bili povezani sa opasnošću (režanje grabežljivaca, dolazak teških koraka, itd.), dok su visoki zvukovi bili povezani sa bolom ili pozivima u pomoć. Ako se mišići srednjeg uha ne kontrahuju na odgovarajući način, osoba nije u stanju da čuje frekvencije povezane s ljudskim glasom, koje naš nervni sistem koristi za smirivanje odbrambenih reakcija. U polivagalnim terminima, ovo su „sigurnosni znakovi“.
Tokom SSP-a, muzički filteri progresivno izazivaju veće nivoe mišićne kontrakcije i tako jačaju vezu između sluha, sigurnosti i mišića srednjeg uh
Comments
Post a Comment