Intolerancije na gluten i kazein

Istražujući uzroke autizma razvilo se dosta teorija koje govore o vezi nekih faktora i autističnog poremećaja. Za  autizam se zna da je to neurorazvojni poremećaj ali na težinu njegovih simptoma mogu uticati mnogi okolinski faktori. Jedan od njih je i ishrana sa hranom koja sadrži gluten i kazein. 

Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži, dok je kazein protein koji se nalazi u mlijeku i drugim mliječnim proizvodima. 

Istraživanja su pokazala da osobe s autizmom mogu imati veću učestalost intolerancije na gluten i kazein u usporedbi s općom populacijom. Jedna studija koju su proveli Elder i sur. (2006.) otkrili su da 36% djece s autizmom ima IgG antitjela protiv glutena, u usporedbi sa samo 12% djece s tipičnim razvojem. IgG antitijela su vrsta antitijela koja se proizvode kao odgovor na antigene hrane, a njihova prisutnost može ukazivati ​​na imunološki odgovor na određenu hranu.

Druga studija Mulloya i sur. (2010.) otkrili su da djeca s autizmom imaju znatno više razine IgG antitjela protiv kazeina u usporedbi s djecom neurotipičnog razvoja. U ovoj studiji, 87% djece s autizmom imalo je povišene razine IgG antitjela protiv kazeina, u usporedbi sa samo 46% djece koja se obično razvijaju.

Sustavni pregled i meta-analiza koju su proveli Buie et al. (2010.) otkrili su da djeca s autizmom imaju veću učestalost GI simptoma i intolerancije na hranu u usporedbi s djecom neurotipičnog razvoja Konkretno, pregled je otkrio da je 24% do 68% djece s autizmom imalo intoleranciju na hranu, u usporedbi s 3% do 5% djece u tipičnom razvoju.

Dok ove studije sugeriraju da bi intolerancija na gluten i kazein mogla biti češća kod osoba s autizmom, važno je napomenuti da neće sve osobe s autizmom imati intoleranciju na gluten ili kazein, niti sve osobe s intolerancijom na gluten ili kazein autizam. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se bolje razumio odnos između intolerancije na gluten i kazein i autizma.

Neki stručnjaci vjeruju da djeca s autizmom mogu biti podložnija štetnim efektima glutena i kazeina zbog abnormalnosti probavnog i imunološkog sistema koje su uobičajene u ovoj populaciji. Istražujući literaturu naišla sam na nekoliko teorija koje ću opisati u nastavku.

Jedna od teorija koja stoji iza štetnih učinaka glutena i kazeina na djecu s autizmom povezana je s probavim abnormalnostima. Istraživanja su pokazala da djeca s autizmom imaju veću vjerovatnoću da će imati gastrointestinalne (GI) probleme, kao što su zatvor, dijareja i bol u trbuhu, u poređenju s djecom u tipičnom razvoju. Zapravo, nedavna meta-analiza je pokazala da do 70% djece s autizmom doživljava gastrointestinalne simptome (Chaidez et al., 2014).

Smatra se da su ovi problemi s GI povezani s promjenama u crijevnoj mikrobiomi, što se odnosi na raznoliku zajednicu mikroorganizama koji žive u probavnom traktu. Nekoliko studija je otkrilo da djeca s autizmom imaju drugačiju crijevnu mikrobiomu u usporedbi s djecom neurotipičnog razvoju, s nižim razinama korisnih bakterija i višim razinama štetnih bakterija (Finegold et al., 2010; De Angelis et al., 2013). Ova disbioza, ili neravnoteža u crijevnoj mikrobiomi, može dovesti do povećane crijevne permeabilnosti ili "propuštanja crijeva", što omogućava štetnim tvarima da uđu u krvotok i izazovu imunološki odgovor (Fasano, 2011.).

Gluten i kazein peptidi i krvno-moždana barijera

Drugi potencijalni mehanizam kojim gluten i kazein mogu biti štetni za djecu s autizmom povezan je s njihovom sposobnošću da pređu krvno-moždanu barijeru. Krvno-moždana barijera je zaštitna barijera koja odvaja krvotok od mozga i kičmene moždine, sprječavajući štetne tvari da uđu u mozak. Međutim, utvrđeno je da određeni proteini, kao što su gluten i kazein, prelaze krvno-moždanu barijeru kod nekih osoba.

Gluten i kazein se sastoje od peptida, koji su manji fragmenti proteina koji se mogu dobiti probavom većih proteina. Ovi peptidi mogu proći krvno-moždanu barijeru kroz nekoliko mehanizama, uključujući transport posredovan receptorima i difuziju kroz uske spojeve (Dohan & Grasberger, 1973; Reichelt & Knivsberg, 2003). Jednom u mozgu, ovi peptidi se mogu vezati za opioidne receptore i ispoljiti efekte slične opioidima, što može doprinijeti simptomima autizma (Whiteley et al., 2013).

Teorija viška opioida

Teorija o višku opioida sugerira da djeca s autizmom mogu imati višak opioidnih peptida u mozgu zbog razgradnje glutena i kazeinskih peptida. Ova teorija se temelji na zapažanju da djeca s autizmom često pokazuju ponašanja koja su u skladu s viškom opioida, kao što su ponavljajuća ponašanja, samostimulacija i smanjena osjetljivost na bol (Reichelt & Knivsberg, 2003.). Smatra se da razgradnja peptida glutena i kazeina u crijevima može dovesti do viška opioidnih peptida, koji mogu proći krvno-moždanu barijeru

Treba međutim razlikovati intoleranciju od celijakije. Celijakija je specifičan autoimuni poremećaj koji uključuje oštećenje tankog crijeva kao odgovor na gluten, dok je intolerancija na gluten širi pojam koji uključuje svaku nuspojavu na gluten koja nije klasificirana kao celijakija. Razumijevanje razlika između ovih stanja važno je za pravilnu dijagnozu i liječenje.

Dijagnostika intolerancije na gluten i kazein

Krvni testovi:

Postoji nekoliko testova krvi koji se mogu koristiti za mjerenje razine antitijela protiv glutena ili kazeina. Ovi testovi mogu pokazati ima li pojedinac imunološki odgovor na te tvari.

Za intoleranciju na gluten, jedan od uobičajenih testova krvi je IgG test osjetljivosti na hranu. Ovaj test mjeri razine IgG antitijela u krvi, koja se proizvode kao odgovor na gluten i druge antigene hrane. Povišene razine IgG protutijela na gluten mogu ukazivati ​​na intoleranciju ili osjetljivost na ovu tvar.

Za netoleranciju na kazein, sličan krvni test koji se zove IgG test osjetljivosti na kazein može se koristiti za mjerenje razine IgG antitijela na kazein.

Važno je napomenuti da testovi krvi za intoleranciju na hranu nisu uvijek pouzdani i mogu dati lažno pozitivne ili lažno negativne rezultate. Ove testove treba koristiti u kombinaciji s drugim dijagnostičkim alatima, kao što je eliminacijska dijeta, kako bi se dobila cjelovitija slika individualne tolerancije na gluten i kazein.

U slučaju celijakije, za potvrdu dijagnoze može biti potrebna biopsija tankog crijeva. Tijekom biopsije, mali uzorak tkiva uzima se iz tankog crijeva i ispituje na znakove oštećenja ili upale. To može pomoći u određivanju ima li pojedinac celijakiju ili neko drugo stanje koje može uzrokovati slične simptome.

Razgradnja glutena u probavnom sistemu

Gluten je složeni protein koji se sastoji od dvije primarne komponente: glijadina i glutenina. Kada se gluten konzumira, on se u probavnom traktu razgrađuje enzimima koji se nazivaju proteaze.

Proteaze razgrađuju proteine ​​na manje peptide i aminokiseline, koji se zatim mogu apsorbirati u krvotok i koristiti u tijelu za različite funkcije. Međutim, neki pojedinci mogu imati poteškoća s probavljanjem glutena zbog nedostatka enzima potrebnih za razgradnju proteina. Kod osoba s celijakijom ili osjetljivosti na gluten, neprobavljeni glutenski peptidi mogu potaknuti imunološki odgovor, što dovodi do upale i oštećenja crijevne sluznice.

Liječenje

Liječenje intolerancije na gluten i kazein obično uključuje izbjegavanje hrane koja sadrži te tvari. To može uključivati ​​značajne promjene u prehrani i načinu života, ali često je najučinkovitiji način za upravljanje simptomima i poboljšanje cjelokupnog zdravlja.

Intolerancija na gluten:

Primarno liječenje intolerancije na gluten je bezglutenska dijeta. To znači izbjegavanje svih namirnica i proizvoda koji sadrže gluten, uključujući kruh, tjesteninu, žitarice i mnoge prerađene namirnice. Osobe s intolerancijom na gluten također bi trebale biti oprezne kada jedu vani ili kupuju gotovu hranu, jer se gluten može naći u mnogim neočekivanim izvorima, poput umaka i začina.

Netolerancija na kazein:

Liječenje intolerancije na kazein slično je onom kod intolerancije na gluten i uključuje izbjegavanje svih namirnica i proizvoda koji sadrže kazein, poput mlijeka, sira, jogurta i drugih mliječnih proizvoda. Pojedinci s intolerancijom na kazein možda će morati pažljivo čitati etikete i tražiti alternativne izvore kalcija i drugih hranjivih tvari koje se nalaze u mliječnim proizvodima.

U nekim slučajevima, osobe s intolerancijom na kazein mogu podnijeti male količine mliječnih proizvoda bez laktoze ili nemliječnih alternativa, poput sojinog ili bademovog mlijeka. Međutim, važno je napomenuti da neke nemliječne alternative također mogu sadržavati kazein ili druge potencijalne alergene, stoga je važno pažljivo čitati etikete.

Žitarice koje sadrže gluten

Pšenica: Ovo uključuje sve vrste pšenice, kao što su durum, spelta i griz. Pšenica se obično nalazi u hljebu, tjestenini, žitaricama i pekarskim proizvodima.

Ječam: Ova žitarica se često koristi u proizvodnji piva, ali se takođe nalazi u nekim hljebovima, žitaricama i supama.

Žitarice bez glutena

Postoji čitav niz žitarica koje ne sadrže gluten a to su: heljda, amarant, kukuruz, proso, quinoa, zob, riža i još neke manje poznate kod nas kao što su sorghum i teff.

Takođe svo voće i povrče ne sadrži gluten. Ono na što treba obratiti pažnju su prerađeni proizvodi jer oni iako u osnovi ne sadrže gluten često se prerađuju u istim postrojenjima u kojima i žitarice sa glutenom te može doći do kontaminacije.

Umjesto zaključka

Našem sinu je u dobi od 5 godina postavljena dijagnoza na intoleranciju na gluten. nakon krvnih testova ispostavilo se da je nisko osjetljiv. Međutim radili smo dodatne testove ( test na peptide u urinu), te smo nakon toga prešli na bezglutensku ishranu. Priznajem bilo je jako izazovno, više zbog mojih uvjerenja nego što je stvarno teško. Na žalost ja nigdje nisam naišla na nutricionistu koji se bavi ovim problemom ( ja bar ne poznajem niti jednog) tako da sam sama istraživala šta i kako.